U poslovanju se često donacija i sponzorstvo poistovjećuju što je pogrešno jer su u pravnom, računovodstvenom i poreznom smislu to potpuno različite transakcije. Osnovna razlika je u tome što kod donacije nema protučinidbe primatelja donacije, dok je kod sponzorstva primatelj dužan izvršiti protučinidbu.
Donaciju definiramo kao dobrovoljno ustupanje imovinske koristi bilo u novcu ili naravi, bez obveze protučinidbe primatelja donacije. Donacija ima za cilj imovinski pomoći fizičkim i pravnim osobama u poboljšanju njihovih uvjeta života ili poslovanja.
Kod poduzetnika koji donira materijalnu imovinu način evidentiranja donacije u poslovnim knjigama ovisi o tome donira li se kratkotrajna ili dugotrajna imovina. S druge strane, primatelj donacije imovinu primljenu u okviru donacije u poslovnim knjigama priznaje prema njenoj tržišnoj vrijednosti.
U trenutku donacije materijalne imovine, donator u poslovnim knjigama priznaje rashode u visini njene knjigovodstvene vrijednosti jer se od njene uporabe više ne očekuju buduće ekonomske koristi. Priznavanje imovine kod primatelja donacije obavlja se sukladno računovodstvenim standardima, a ovisi o tome hoće li imovina u poslovnim knjigama primatelja donacije biti evidentirana kao kratkotrajna ili dugotrajna.
Kod stjecanja doniranih zaliha uglavnom nema troškova nabave jer donatori ne zaračunavaju ikakvu naknadu primateljima donacije te ih u poslovnim knjigama treba početno priznati prema neto utrživoj vrijednosti.
Obveznicima poreza na dobit porezno priznatim rashodima darovanja smatraju se darovanja u naravi ili novcu, u iznosu do 2% prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, koja su učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama kao i tijelima lokalne i državne uprave. Podatke o porezno priznatim darovanjima porezni obveznik dužan je dostaviti Poreznoj upravi putem obrasca Obrasca PD.
Važno je naglasiti da donacije između trgovačkih društava nisu porezno priznati rashod. U takvim slučajevima donator je dužan za nastale rashode od donacije uvećati poreznu osnovicu u Obrascu PD. Ako je poduzetnik prilikom nabave imovine koju sada donira koristio odbitak pretporeza u cijelosti ili djelomično, predmetna isporuka smatra se isporukom koja je oporeziva PDV-om.
Sponzorstvo definiramo kao davanja materijalne ili nematerijalne imovinske koristi koja, za razliku od donacije, nisu bezuvjetna, nego se od primatelja sponzorstva očekuje protučinidba uglavnom u obliku promidžbe sponzorove tvrtke, proizvoda (robe) ili usluge. Za razliku od donacija, troškovi sponzorstva (promidžbe, reklame) nisu porezno ograničeni uz pretpostavku da se poslovne transakcije obavljaju u poduzetničke svrhe po tržišnim vrijednostima.
Sponzorstva sa sportskim uduragma
Institut sponzorstva se najviše koristi kao sklapanje sponzorstva sa sportskim udrugama i društvima te ćemo na njihovu primjeru objasniti evidentiranje istih u poslovnim knjigama. Sportski klub i trgovačko društvo sklapanjem ugovora o sponzorstvu definiraju da će trgovačko društvo biti sponzor sportskom klubu te mu isplatiti ugovoreni iznos a sportski klub će za uzvrat objaviti reklamu na svojim dresovima i reklamnim panoima. Sklapanjem ugovora sportsko društvo ispostavlja račun na dogovoreni iznos (uvećan za PDV ako je sportski klub u sustavu PDV-a). Sportski klub navedeni prihod knjiži na konto prihoda od obavljenih usluga. Trgovačko društvo knjiži izdatak na trošak promidžbe i sponzorstva. Navedeni trošak predstavlja porezno priznati trošak promidžbe, za koje se ne uvećava porezna osnovica u Obrascu PD
Sponzorstva predstavljaju važan alat u razvoju sporta te bi ih trebalo porezno rasteretiti što bi pridonijelo većem ulaganju u sport.
댓글