Najčešće pitanje prilikom odlaska na godišnji odmor je: "Hoće li biti regres?"
Ako ostvarite pravo na godišnji odmor možete ostvariti i pravo na regres. Međutim za razliku od prava na godišnji odmor, regres nije definiran Zakonom.
Ovisno o ostvarenom pravu na godišnji odmor, ostvaruje se i pravo na regres, pod pretpostavkom da je pravo na njegovu isplatu propisano aktom ili određeno odlukom poslodavca, odnosno ugovoreno. Važno je napomenuti da ako pravo na isplatu regresa nije definirano spomenutim aktima, tada radnici mogu ostvariti pravo na isplatu na temelju volje poslodavca (odlukom). U slučaju osoba koje se nalaze kod poslodavca na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa budući da se na njih primjenjuju odredbe o radnom odnosu, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora o radu, navedene osobe ostvaruju pravo na godišnji odmor, ali ne i pravo na naknadu za njegovo korištenje.
Poslodavci regres ne mogu isplatiti radnicima na rodiljnom, roditeljskom dopustu ili bolovanju zato što radnici koriste prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a ne koriste godišnji odmor. Svrha regresa je podmirivanje troškova za vrijeme korištenja godišnjeg odmora. Regres se može isplatiti radniku neovisno o tome u kojem dijelu godine je s poslodavcem započeo radni odnos. Ako se primjerice radi o poslodavcu koji ga isplaćuje, a radnik započne radni odnos 10. travnja 2024. godine, protekom šest mjeseci dana 10. listopada 2024. stječe pravo na „puni“ godišnji odmor, a njegovim korištenjem i pravo na regres. Međutim, ako je radnik sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme od 1. studenog 2023. do 1. lipnja 2024. godine, dana 1. travnja 2024. ne stječe pravo na godišnji odmor u cijelosti, jer se radi o dvije kalendarske godine, a budući da u drugoj kalendarskoj godini radniku prestaje radni odnos, ostvarit će pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za 2023., i razmjerni dio za 2024. godinu, kao i pravo na isplatu regresa za korišteni razmjerni dio godišnjeg odmora.
Za državne službenike i namještenike kao i za zaposlene u javnim službama na temelju kolektivnog ugovora propisano da regres za 2024. godinu iznosi 300,00 EUR.
Slijedom navedenog, razlika između naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i regresa je u tome što je naknada uređena Zakonom o radu, dok regres nije zakonski uređen već može biti definiran jednim od autonomnih akata poslodavca ili odlukom poslodavca, dakle ovisi o volji poslodavca. Stoga, ako poslodavac želi radnicima isplatiti regres, unatoč tome što ga niti jedan akt na to ne obvezuje, može o istome donijeti autonomnu odluku. U tom slučaju poslodavac može odlučiti hoće li svim radnicima isplatiti jednaki iznos regresa ili će primjerice radnicima koji nisu kod njega bili zaposleni cijelu godinu isplatiti njegov razmjerni dio. Međutim, ako je pravo radnika na isplatu regresa utvrđeno npr. odredbama pravilnika o radu ili kolektivnog ugovora, tada iste obvezuju poslodavca.
Po pitanju ostvarivanja prava na regres radnika koji je zaposlen kod poslodavca u nepunom radnom vremenu, oni mogu ostvariti pravo na regres u punom iznosu. Naime, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije uređeno drugačije, tada radnicima koji rade u nepunom radnom vremenu poslodavac plaću i druga materijalna prava (regres) utvrđuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu. Ako je pravo na regres propisano u jednakom iznosu za sve radnike ili ako poslodavac donese odluku o isplati regresa u jednakom iznosu, tada pravo na regres ostvaruju jednako radnici koji rade u punom i radnici koji rade u nepunom radnom vremenu.
Neoporezivi iznos
Poreznim propisima određuje se može li se i do koje svote isplatiti regres bez obveze obračuna i plaćanja poreza. Poslodavac može regres isplatiti neoporezivo i oporezivo. Poslodavac može radniku neoporezivo isplatiti do 700,00 EUR godišnje prigodne nagrade (regres). Regres se može isplatiti neoporezivo ako se isplaćuje zaposleniku na temelju sklopljenog ugovora o radu te ako isplaćena svota ne prelazi svotu od 700,00 EUR godišnje, pod uvjetom da radnik tijekom istog poreznog razdoblja odnosno godine od istog ili drugih isplatitelja nije primio ni jednu drugu prigodnu nagradu (božićnicu, uskrsnicu i dr.) koja bi prelazila svotu od 700,00 EUR. Zbog navedenog poslodavci obično navedeni neoporezivi iznos podijele na isplate u obliku Uskrsnice, regresa i Božićnice. Za neoporezivu isplatu poslodavac je obvezan ispostaviti Izvješće o primicima porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – JOPPD obrazac, najkasnije do 15. u mjesecu za isplate u prethodnom mjesecu. Ako je poslodavac tijekom poreznog razdoblja (godine) isplatio neke od prigodnih nagrada (božićnica, uskrsnica i dr.) treba utvrditi je li do svote od 700,00 EUR ostalo još za isplatu neoporezive svote. Ako poslodavac radniku isplati regres u svoti iznad propisane neoporezive svote, razlika između propisane svote i isplaćene svote smatra se dohotkom od nesamostalnog rada (plaćom). Za oporezive isplate poslodavci također trebaju Poreznoj upravi dostaviti JOPPD obrazac.
Comentarios